KOMPOSTIRANJE - GKP PRE-KOM d.o.o.

KOMPOSTIRANJE

Najbolje gnojivo za svaki vrt je kompost i svaki vrtlar može ga spraviti sam ako slijedi dane upute. Kompost je uredno složena hrpa organskog materijala koja prolazi kroz proces razgradnje na jednostavne spojeve, pod znatnim nadzorom čovjeka. Ti se spojevi kasnije, složenim procesima pretvaraju u humus. Pod kompostom se obično podrazumijeva gnojivo nastalo od smjese biljnih ostataka (granje, trava i sl.).
Kompostiranjem se organski otpaci "pretvaraju" u visoko vrijedno gnojivo bez kojeg je teško zamisliti vrt. Dodavanjem komposta se, osim opskrbe hranivima, tlu poboljšava struktura, sposobnost obrade i vodenozračni kapacitet. Povećava se sadržaj humusa i potiče rad flore i faune tla.
Zašto kompostirati ?
Kompostiranjem zatvaramo prirodni ciklus kruženja tvari u prirodi: od biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedne organske tvari. Na taj način odgovorno i aktivno sudjelujemo u rješavanju problema otpada, tj. sami recikliramo oko jednu trećinu svojih otpadaka.
Tako pridonosimo:
- smanjenju volumena otpada i rasterećenju odlagališta
- smanjenju troškova odlaganja otpada
- smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka
- povećanju kakvoće tla
- povećanju kakvoće okoliša

Što je raznosvrsniji materijal to će brže teći proces kompostiranja i gotovi kompost će biti kvalitetniji. Možemo koristiti ostatke povrća, voća, cvijeće, korov, lišće, pokošenu povenulu travu (nekoliko sati), grančice, ljuske jajeta, kartonski papir, ostatke žetve i berbe, kruti i tekući gnoj. Prilikom slaganja kompostne hrpe, potrebno je paziti da u materijal na dospije staklo, guma, plastika, metal, razne folije, baterije, životinjski i ljudski izmet, te ostaci koji sadrže pesticide i antibiotike. Ne preporučujemo dodavanje kuhinjskih otpadaka, kao ni kore limuna, naranče, grejpa ili banane. Na kore se hvataju pljesni koje stvaraju antibiotike, što ometa mikroorganizme zadužene za truljenje.

Preporučljivo je da mjesto za kompostište bude na sjenovitom mjestu. Najbolje je u hladovini nekog stabla ili većeg grma (breze, bazge ili lješnjaka). Tlo na mjestu za kompostište mora biti propusno kako ne bi dolazilo do nakupljanja vode.
Slaganje kompostne hrpe:
Kompostnu hrpu započinjemo graditi u trenutku kad na raspolaganju imamo dovoljno materijala. Hrpu je potrebno složiti odjednom jer se samo tako osigurava dovoljno visoka temperatura potrebna za pravilni tijek kompostiranja.Prvi sloj složimo od grubo usitnjenih grančica, kako bi se osigurao protok zraka pri dnu kompostne hrpe. Nakon toga materijal slažemo u slojevima debljine oko 20cm, a svaki sloj pospemo tankim slojem starog komposta ili gnoja, ili prirodnog mineralnog gnojiva "EKO-RASTA". Vlažnost materijala mora biti od 50-60%. Kad je hrpa složena treba je pokriti sa slamom, sjenom ili paprati.
Što se događa unutar kompostne hrpe?
Već za dva dana temperatura se podigne na 45-500C, a u narednih 5-10 dana dostiže vrhunac od 60-650C, te dovodi do uništavanja patogenih organizama i sjemena većine korova. Kasnije temperatura pada, jer bakterije razgrade sve razgradljive tvari. Pojavljuju se drugi mikroorganizmi čijim djelovanjem započinje razgradnja celuloznih i drvenastih materijala. Nakon dva mjeseca počinje preobrazba preostalih tvari u stabilne i složene humusne spojeve. U tome sudjeluju razni sitni organizmi (stonoge, mravi, nematode, grinje, pauci i kišne gliste). Ovaj proces traje nekoliko mjeseci, a nakon toga kompost poprima tamnosmeđu boju. Kišnih glista i drugih organizama sve je manje i pojavljuje se karakterističan miris "šumske zemlje".